Bosanski stećak na putu ka UNESCO-u

Lovrenović je kazao je da su upravo stećci svjedok bh. multikulturalnosti, jer, iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, Hrišćanske i Pravoslavne crkve, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvata sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njezinu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.

Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima, koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa, koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.

Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni istoričar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima. Lovrenović je kazao da je Projekat nominacije stećaka, koji zajedno realizuju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, jedini kulturološki projekat, koji se odvija među zemljama bivše Jugoslavije.

Do sada je cijela procedura prošla prvu i na kraju je druge faze, koja bi trebala završiti sljedeće godine na sastanku u Beogradu, kada bi trebao biti usvojen konačan popis svih nekropola u ove četiri zemlje. Taj popis bit će nominiran za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

BiH kandiduje 22 nekropole stećaka, a nakon završetka druge faze, počet će treća završna faza koja će, pored finansijske podrške, zahtijevati saradnju svih institucija koje se bave kulturnom baštinom u BiH, od državnog do lokalnog nivoa. Lovrenović je naglasio da su u slučaju stećaka sve institucije, do sada, davale punu podršku i sarađivale u ovom projektu.

Predsjednik „Kruga 99“ prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Evrope.

„Međutim, u postdejtonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere, kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem“, poručio je Redžić.

Naglasio je da se mora uspostaviti institucionalni okvir, kako bi se razvila strategija i uspostavili određeni elementi upravljanja sukladno međunarodnim principima i lokalnim potrebama.

Redžić ističe da je upravo stećak, kao dio bh. kulturnog nasljeđa, presonifikacija BiH i njene hiljadugodišnje tradicije, a on je ujedno i najbolji svjedok postojanosti BiH i njenih unikatnih obrazaca multikulture, koji su na ovim prostorima bili daleko prije bilo gdje na svijetu, prenosi Fena.