Ja nisam nikada bio terorista

Okotbar 2001: SAD se i dalje trese nakon napada na Washington DC i New York, mjesec dana ranije. Neko je šapnuo u uho Amerikancima da jedna grupa ljudi planira detonirati bombu u američkoj ambasadi u bosanskom glavnom gradu Sarajevu.

Amerikanci djeluju brzo i na njihov zahtjev bosanska policija hvata osam muškaraca. Jedan od njih bio je Lakhdar Boumediene (45). Kad je bio uhvaćen, policija je zaplijenila jedan Casio sat, komad papira s tri telefonska broja alžirske ambasade u Italiji i 170 njemačkih maraka i 23 dinara iz Bahreina, prema dokumentu koji je procurio na web stranici WikiLeaks

Boumediene je odbijo da je upoznat o bilo kakvom terorističkom napadu. Ali, Amerikanci su bili uvjereni da je on trebao biti pritvoren i 20. januara 2002. godine bio je poslan na vojnu bazu u zaljevu Guantanamo na Kubi, bazu koja je samo sedmicu dana ranije otvorena za zatvorenike osumnjičene za terororizam.

Zatvorenici su bili klasifikovani kao „nezakonito neprijateljski borci“ , što je značilo da mogu, prema administraciji tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, biti van američkog pravnog sustava. Tako bi mogli biti zarobljen na neodređeno vrijeme, uz ograničeno pravo na advokate ili osnovna ljudska prava.

Uzeo slučaj Vrhovnom sudu

Guantanamo zatvorenik Boumediene je ostao pri svome. Morao je sve do Vrhovnog suda, prije nego mu je bilo dopušteno da svoj slučaj izvede pred američki pravni sistem. Početkom 2009. godine, njegov slučaj oboren od sudije u Washingtonu i on je mogao napustiti Guantanamo bazu kao slobodan čovjek, 15 maja iste godine.

„Bio sam sedam godina zatvoren, bez objašnjenja ili presude. Tokom tog vremena, moje kćerke su odrastale bez mene. Bile su male kada sam bio zatvoren, i nikada im nije bio dozvoljeno da me posjete ili razgovaraju sa mnom na preko telefona. Većina njihovih pisama su vraćena, a ono malo što sam dobio je bila tako temeljito i nepromišljeno cenzurisano da je njihova poruka ljubavi i podrške nestala“ piše Boumedine u pismu „New York Times-u“

On poriče u svome pismu da je na bilo koji način bio uključeni u terorizam, te kaže da je bio u Sarajevu u vezi posla pri Crvenom polumjesecu, gdje je bio odgovoran za program koji je vodi brigu o djeci siročadi nakon rata.

„Nikada nisam bio terorista. Da sam bio stavljen pred sud kad sam bio zarobljen, životi moje djece ne bi bili uništeni, a moja familija ne bi bila bačena u siromaštvo“, piše Boumedine, koji trenutno živi u Francuskoj.

U Guantanamo poslan 12.stogoišnjak

Boumedine je jedan od oko 600 zatvorenika, koji su pušteni od kada je baza napravljena. Tamo još sjedi 171 ljudi, u bazi koju je predsjednik Barack Obama obećao zatvoriti u roku od godinu dana nakon što je preselio u Bijelu kuću.

Neki od njih su imali samo 12 godina, kad su se prebačeni u bazu. Najstariji je imao 89 godina, piše Vince Warren, koji je na čelu „Centra za ustavna prava“ (The Center for Constitutional Rights), u članku na CNN.com povodom desete godine korištenja baze za ove svrhe.

„Od samog početka, Guantanamo izgrađen na nepravdi i laži. Guantanamo je izabran kao prikladno mjesto za zatvor samo zato jer je Bushova administracija bila u uvjerenju da će biti izvan dosega civilnim sudovima“, piše on.

Od 171 osobe, koja još uvijek sjedi zarobljena u bazi, samo jedna je formalno optužena.

U zaljevu Guantanamo još je 171 osoba koja je još uvijek u treba da su posljedne ikad držane u pritvoru SAD-a i podvrgnute režimu koji je tako daleko od vrijednosti i načela sadržanih u ustavu SAD-a i međunarodnim pravom."

Lakhdar Boumediene se u potpunosti slaže:

„Rečeno mi je da se moj slučaj pri Vrhovnom sudu sada spominje u školskim udžbenicima američkih studenata prava. Možda mi jednoga dana to da neki vid zadovoljstva. Ali, dok je god baza Guantanamo otvorena, dok nevini ljudi ostaju tamo, moje misli su sa onima koji su ostali na mjestu patnje i nepravde“, kaže Lakhdar Boumediene.

Sa norveškog preveo: Igor Krilić